Književnost nam pomaže u razumevanju sveta. Bez nje postojimo samo sa znanjem koje stičemo kroz naša čula i logiku. Književnost je jedan potpuno drugačiji pogled na svet, to je pogled na svet drugog čoveka. Uz njenu pomoć pronalazimo nadu u beznađu, smisao u besmislu. Ona je preporod naših misli, oplemenjuje ih i nalazi im novu lepotu. Nabokov je rekao: „Umetnost je božanska zato što je kroz nju čovek najbliži bogu - on postaje stvaralac sveta“ . Imaginacija je ponor i izvor istovremeno. Nema stvaraoca kroz čiji se izraz ne bore svetlo i tama. Koliko je samo dela protkanih sukobom Dobra i Zla? Večita borba ovih sila prepoznaje se kao nit vodilja u književnosti od davnina. Književna dela pokatkad nastaju pobuđena tminom. Umetnost je ventil i prozor ka najskrivenijim emocijama. Te, reči apostola su ove: „Nema umetnika među svecima, nema svetaca među umetnicima.“ Da li je pisac grešan u svoj svojoj mudrosti? Pun je znanja i pokazao bi , no znanje se širi ka beskonačnosti. Ono je i grešno, i lepo, i nevino i čisto. Umetnost, samim tim i književnost, jeste sredstvo ili način izražavanja, koji, ako nema sadržaja, ničemu ne služi. I obrnuto, mudrost bi izgubila formu bez umetnosti. O tome može govoriti i Mikelanđelova pesma: „Samo s ognjem kovač gvožđe kuje Prema svom nacrtu, u žaru, Bez ognja nije dato ni zlataru. Da svoje zlato vešto oblikuje, Pa ni feniks - ptica ne može oživeti U plamenu dokle ne izgori pre, Onda se i moje biće nadati sme, Ako goreć mre, da će plam nadživeti. Ako vatru nebo ume da zanese, Pa se k njemu penje, možda će i mene, Kad u oganj pređem, oganj da ponese.“ Umetnost lepe reči nastala je iz večite žudnje za postojanjem - govori o svemu što je čulima može spoznati a i o onome što izmiče racionalnosti. Svedoči o našoj prošlosti, iz svega napisanog možda se može prispitati vreme koje tek dolazi. Iskustvo nadograđuje iskustvo. Sve umetnosti su povezane. Književnost je samo jedna reč u azbuci umetnosti. „Tri struka zatežu razboj na kome se tka svako umetničko delo, i to su tri pohlepe o kojima govori apostol: pohlepa očiju, pohlepa mesa i oholost života.“ Umetnici iscrpno istražuju a nikada ne utole želju za znanjem. Umetnost je potreba i strah i čežnja za neminovnim obnavljanjem. Anđela Tasić, Danica Bubalo, Nađa Mihić (1LT)
алекгера Copyright © 2016 - 2024 - All Rights Reserved - www.skolazadizajn.com
Made by SkolaZaDizajn