Zašto se kaže Milan Šipka Naš jezik broji desetak do petnaestak hiljada ustaljenih spojeva reči, koji imaju prenesena značenja. Deo ovakvih izraza koristimo u svakodnevnom životu, često se ne pitajući šta znače. Frazeologizmi (frazemi) su popisani i protumačeni, ali često u tumačenjima ne dobijamo odgovor na pitanje zašto se baš tako kaže i kako je određeni izraz nastao. Poreklom i značenjem frazema bavio se Milan Šipka, te je njegova knjiga “Zašto se kaže” dragoceno štivo, živopisan prikaz lingvističkih tema. Iako vam je deo frazema iz njegovog izbora poznat, najverovatnije niste upoznati s detaljima koji govore o poreklu samog izraza. Knjiga pripada seriji “Popularna lingvistika” i daje mnoštvo informacija iz života, tradicije, sporta, religije, kulture, istorije i drugih oblasti. Držeći se knjige, opisaćemo svega par frazema. Preostaje da pročitate knjigu i upoznate se s poreklom i značenjem više od stotinu krilatica. Sapunska opera U etimološkim rečnicima engleskog jezika zabeležen je izraz soap opera. Između 1935. i 1940. godine u Americi su bile popularne radijske serije melodramskog karaktera. Sponzori tih serija bili su proizvođači sapuna. Otuda potiče podrugljiv izraz sapunska opera (soap opera). Кako se televizija naglo razvijala posle Drugog svetskog rata, korišćenje izraza proširio se na slična televizijske ostvarenja. Izraz sapunska opera ulazi u naš jezik posle Drugog svetskog rata. Najčešće se koristi u radijskoj i filmskoj delatnosti. Sentimentalne jeftine serije, najčešće uvezene sa strane, u našem jeziku označavaju se izrazom sapunska opera ili sapunica. Кošta kao Svetog Petra kajgana Značenje samog izraza može se tumačiti dvostruko. Prema jednoj verziji nekoga je kajgana Svetog Petra skupo koštala, a po drugoj sam Sveti Petar je platio visoku cenu za kajganu. Pogledajmo o čemu je reč. Prvu verziju smo najverovatnije preuzeli od Grka, uz zamenu imena (kod njih je reč o Svetom Đorđu, u našim varijantama u ulozi je Sveti Petar). Veselin Čajkanović kaže da je grčka poslovica nastala prema legendi o Svetom Đorđu. Poslovica glasi: Skupa li je kajgana Svetog Đorđa! Naime, Sveti Đorđe je u Paflagoniji načinio čudo, ne dozvolivši četvorici trgovaca da izađu iz crkve dok ne ostave zlatnike jer su pojeli kajganu namenjenu njemu. Izašavši iz crkve trgovci su rekli: “Sveti Đorđe, mnogo ti je skupa kajgana; nikad je više od tebe nećemo kupovati!” Ova ili slična priča, uz zamenu imena, dospela je u naše krajeve, te je nastao izraz o kojem govorimo. Кod nas je Sveti Petar poznatiji nego kod Grka i njegova ličnost se može uklopiti u kontekst ovakvog sadržaja. Čajkanović se poziva na gramatičko tumačenje. Oblik svetog Petra je posesivni genitiv, što odgovara i grčkoj poslovici o Svetom Đorđu. Dakle, prema ovom autoru, reč je o kajgani svetog Petra, koja je nekoga dobro koštala. Možda bi vas ovo tumačenje zainteresovalo da pročitate knjigu Veselina Čajkanovića “Mit i religija u Srba”. Prema drugom tumačenju Sveti Petar je sam skupo platio kajganu. Idući po svetu s Isusom Hristom, kako bi kušali ljude, dospeli su u kuću siromašne udovice koja je imala mnogo dece. Hristos je odbio ponuđenu večeru, tj. kajganu. Sveti Petar se oglušio o naređenje Hristovo da ne sme jesti, no kajgana se okamenila čim joj se Sveti Petar približio. Po kazni morao je dugo obilaziti seoske kuće i prositi da bi nahranio decu. Pošto mu je Isus Hristos oprostio, Sveti Petar je rekao: “Sve je dobro, milom tebi hvala!/Al' kajgana skupo me je stala!” O ovoj poslovici Jovan Jovanović Zmaj je napisao pesmu pod naslovom “Skupa kajgana svetoga Petra”. Po drugoj vezriji ove priče, Sveti Petar je dobio batine od jednog domaćina u čijoj su kući noćili Isus i on. Bez pitanja i dozvole pripremio je i pojeo kajganu. Nezavisno od porekla poslovice, ona se u našem jeziku upotrebljava u značenju “veoma skupo stajati” i “platiti za nešto visoku cenu”. Drakonske kazne Izraz drakonska kazna (češće s upotrebljava u množini: drakonske kazne) veoma je star. Atinski zakonodavac Drakon živeo je u sedmom veku pre nove ere, prema predanju. Veruje se da je normirao niz zakona izrazite strogosti. Govorilo se da su “krvlju pisani”, zapravo, za svaki prestup predviđali su smrtnu kaznu. Stotinu godina kasnije Drakonove zakone ukinuo je atinski političar i zakonodavac Solon. Iako se stroge zakonske sankcije, koje nisu u srazmeri s počinjenim delom nisu sprovodile od Solonovog vremena, Drakon ostao je zapamćen kao izrazito svirep i surov zakonodavac. Danas se pomenuti izraz koristi u značenju preterano strog, neumoljiv, svirep. Prilog preuzet sa: https://pixabay.com/illustrations/question-mark-pile-question-mark-1495858/
алекгера Copyright © 2016 - 2024 - All Rights Reserved - www.skolazadizajn.com
Made by SkolaZaDizajn